28.6 C
Dili
Tuesday, October 22, 2024

Xina Harii Enerjia solar barak liu Iha mundu

Must read

Painél solár sira iha rai-maran Gobi iha norte Xina nian. Xina iha kapasidade enerjia anin no loro-matan nian dala rua liu iha konstrusaun nia laran duké mundu tomak hamutuk (STR)

Xina harii hela kapasidade enerjia anin no loro-matan nian kuaze dala rua liu duké nasaun sira seluk hamutuk, hatudu hosi peskiza ne’ebé publika iha loron-kinta.

Ekonomia boot daruak iha mundu maka emisór boot liu hosi gás sira ho efeitu estufa nian ne’ebé maka hamosu mudansa klimátika.

Xina kompromete ona atu lori emisaun karbonu nian ba pontu aas liu iha tinan 2030 no ba zero líkidu iha tinan 2060.

Nia aguenta ona laloran oioin hosi tempu estremu iha fulan hirak ikus ne’e ne’ebé sientista sira hatete katak sai maka’as liután tanba mudansa klimátika.

Xina agora daudaun iha totál 339 gigawatts (GW) hosi kapasidade iha konstrusaun nia laran, inklui 159 GW hosi anin no 180 GW hosi solar.

Ne’e “kuaze dala rua liu duké mundu tomak hamutuk”, haktuir hosi estudu hosi Global Energy Monitor, ONG ida ho sede iha Estadus Unidus.

Númeru ne’e boot liu nasaun segundu, Estadus Unidus, ne’ebé harii hela totál ida ho de’it 40 GW, relatóriu ne’e hatete.

Nia hatete katak Xina halo ona tersu ida hosi kapasidade anin no solar foun ne’ebé nia fó sai to’o ohin loron, kompara ho média globál ida ho de’it pursentu hitu.

“Kontraste maka’as iha taxa konstrusaun nian ilustra natureza ativu hosi kompromisu Xina nian hodi harii projetu renovável sira”, hatete hosi estudu.

 ‘Pontu virajen?’ –

Pekin nia enerjia renovável ne’ebé luan iha duni desvantajen balu.

Rede nasionál monu fali ba sentrál sira karvaun nian ne’ebé polui maka’as hodi hasoru ho aumentu sira iha demanda enerjia nian.

No nia luta atu transmite enerjia renovável ne’ebé maka hamosu iha rejiaun noroeste remota sira ba sentru ekonómiku no populasaun sira iha leste.

Maibé, Xina nia kapasidade kombinadu anin no loro-matan nian sei ultrapasa karvaun iha tinan ida-ne’e, tuir relatóriu.

Nia hatete katak espansaun lalais ba enerjia renovável sira hamosu esperansa katak emisaun karbonu Pekin nian sei atinji lalais liu duké espera.

Iha relatóriu ketak ida ne’ebé fó sai iha Kinta-feira, Sentru ba Peskiza kona-ba Enerjia no Ar Moos (CREA) hetan katak Xina la fó sai lisensa foun ba projetu sira fabrikasaun besi nian ho baze iha karvaun iha semestre dahuluk tinan 2024 nian.

CREA hatete katak ida-ne’e maka ba dala uluk iha baze semestrál katak laiha lisensa foun sira dezde Xina fó sai nia “objetivu karbonu duplu” iha fulan-Setembru 2020 — dezenvolvimentu ida ne’ebé konsidera hanesan “pontu virajen” posivel hosi organizasaun peskiza independente.

“Bainhira ezijénsia ba besi Xina nian sa’e maka’as no susar barak liután sai disponivel, iha potensiál boot atu muda hosi produsaun bazeia ba karvaun, ne’ebé reprezenta oportunidade signifikativu ida ba redusaun emisaun sira iha tinan 10 oinmai,” relatóriu CREA nian hatete.

Sientista sira hatete katak akesimentu globál halo tempu estremu sai beibeik no maka’as liu.

Xina haree ona bailoron ida ne’ebé maka’as tanba manas maka’as iha norte no udan maka’as iha súl.

Ninia ajénsia meteorolójika iha semana kotuk prevee temperatura aas tebes ne’ebé sei persiste iha semana hirak tuirmai tanba impaktu hosi mudansa klimátika.

Udan boot iha leste no súl mós hamosu inundasaun no rai-monu ne’ebé maka’as iha semana hirak ikus ne’e.

- Advertisement -spot_img

More articles

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisement -spot_img

Latest article