Pekin/ASTANA, 30 Juñu (Xinhua) — Iha loron 15 Juñu 2001, xefe Estadu sira Xina, Kazakistaun, Kirgiztán, Rúsia, Tajikistaun no Uzbekistaun halibur iha Xangai. Hamutuk, sira fó sai kriasaun hosi grupu rejionál foun ida iha kontinente Eurasia nian — Organizasaun Kooperasaun Xangai nian (OSC).
SCO maka organizasaun inter-governamentál úniku ne’ebé hanaran tuir sidade Xineza ida. Ida-ne’e sai hanesan fatin xave ida ba Xina atu hametin nia kooperasaun ho nasaun sira iha Ázia Sentrál no rai-maran Eurasia nian ne’ebé luan liu.
Iha dékada ikus ne’e, Prezidente Xinés Xi Jinping tuir ona simeira xefe Estadu OSC nian hotu-hotu, inklui liuhosi videokonferénsia sira durante períodu COVID. Nia fahe iha plataforma multilaterál ida-ne’e nia hanoin no proposta sira ho líder mundiál sira seluk kona-ba garante estabilidade rejionál, atinji dezenvolvimentu komún ne’ebé metin liu no kontribui ba mundu ida ne’ebé di’ak liu.
“Kauza ida ne’ebé justu hetan apoiu boot, no viajen ida ho kompañeiru barak la’o dook.” Iha Xi nia matan, dezenvolvimentu hosi OSC, ne’ebé reprezenta besik metade hosi populasaun mundiál no kuartu ida hosi ekonomia globál, tuir tendénsia hosi tempu no la’o hamutuk ho diresaun hosi progresu umanu.
“‘Forsa aat tolu,’ tráfiku droga no krime organizadu transnasionál maka ameasa sériu sira ba seguransa no estabilidade rejionál.” Bainhira Xi ko’alia ba dala uluk iha simeira OSC nian iha kapitál Kirgizistaun nian, Bishkek, iha tinan 2013, nia loke nia diskursu ho avaliasaun ida ne’ebé klaru no badak kona-ba situasaun seguransa nian ne’ebé membru sira OSC nian hasoru.
SCO moris liuliu tanba razaun seguransa nian. Ninia antesesór, “Shanghai Five”, harii hodi jere kestaun sira seguransa fronteira nian hafoin Funu Malirin nia rohan. Terorizmu, separatizmu no estremizmu, ne’ebé koñesidu hanesan “forsa aat tolu”, iha dékada barak nia laran hale’u Ázia Sentrál, sai maka’as liután hafoin kolapsu hosi Uniaun Soviétika, Estadus Unidus. invazaun ba Afganistaun no buat ne’ebé hanaran Primavera Árabe.
Bainhira Xi estreia iha palku OSC nian, rejiaun ne’e hasoru situasaun seguransa ida ne’ebé komplikadu liu. Estadu Izlámiku nia mosu iha Irake no Síria hamosu elementu terorista no estremista sira iha Ázia Sentrál iha tempu ne’ebá, hodi rezulta iha presaun barak liután ba Xina no nia parseiru sira OSC nian atu harii relasaun seguransa ne’ebé metin.
Líder xinés subliña kooperasaun seguransa nian iha simeira hotu-hotu no temi “seguransa” liu dala 120 iha nia diskursu 11 ba OSC. Ba líder xinés, seguransa maka baze dezenvolvimentu nian, enkuantu estabilidade maka pré-rekizitu ba prosperidade.
“Ho dame, nasaun ida goza prosperidade, hanesan ho udan, rai bele buras.” Xi dala ida sita proverbiu Uzbekistan ida-ne’e hodi esplika nia komprensaun kona-ba relasaun entre seguransa no dezenvolvimentu bainhira tuir simeira SCO Samarkand 2022 nian.
Xi promete “zero toleránsia” hasoru “forsa aat tolu” no subliña esforsu konsertadu sira hodi halakon sira. Nia mós husu ba membru sira OSC nian atu ajuda Afganistaun hetan fali dame no dudu ba oin kooperasaun hodi kombate tráfiku droga, krime organizadu, no setór seguransa la’ós tradisionál sira hanesan siberespasu no espasu esternu.
Ho impulsu konsistente hosi Xi no nia maluk líder sira OSC nian, OSC, iha tinan hirak nia laran, organiza ona treinu konjunta sira no reprime kontrabandu droga nian hodi hamenus finansiamentu terorizmu nian. Esforsu sira-ne’e fó rezultadu. Husi 2013 to’o 2017, Estadu-membru sira OSC nian impede krime terorista liu 600, kaptura terorista 2,000 resin no estraga kampu terorista 500 resin. Mekanizmu seguransa nian sira hadi’a ona, no treinu konjunta sira habelar ona ba siberespasu.
SCO mós sai hanesan plataforma ida ne’ebé Xi espoin nia vizaun seguransa foun ba Ázia — seguransa ida ne’ebé komún, komprensivu, kooperativu no sustentável.
Mundu ohin loron nafatin kaer metin husi funu no konflitu. Xi sempre preokupa ho prevensaun funu no hetan dame ne’ebé dura. Iha 2022, nia propoin Inisiativa Seguransa Globál (GSI), sasán públiku globál ida ne’ebé fornese hosi Xina hodi avansa governasaun seguransa globál.
Prinsípiu orientadór GSI nian konsistente ho ninia vizaun seguransa nian, oferese Xina nia solusaun ba kestaun tempu nian.
DALAN SEDA MODERNA
SCO iha ligasaun natural ho proposta asinatura Xi nian, Inisiativa Sinturun no Estrada (BRI). Membru inisiál SCO na’in neen hotu tuir dalan komérsiu antigu ne’ebé movimentadu entre Leste no Oeste, no líder Xinés hametin liután ligasaun ne’e.
Durante vizita estadu ida ba Kazakhstan iha Setembru 2013, Xi propoin Sinturun Ekonómiku Dalan Seda nian, komponente esensiál ida hosi BRI. Loron balun liutiha, bainhira ko’alia iha simeira OSC nian iha Bishkek, Xi husu ba nasaun membru sira atu lori ba oin espíritu Dalan Seda nian.
Iha dékada nia laran, Xi uza BRI hanesan motor xave ida hodi promove kooperasaun prátika Xina nian ho nasaun sira OSC nian no hodi aselera dezenvolvimentu. Hodi aliña sira nia estratéjia dezenvolvimentu ida-idak, Xina no membru sira OSC nian asiste ona rezultadu sira ne’ebé di’ak iha hasa’e infraestrutura, komérsiu no konetividade finanseira.
Iha inísiu fulan ida-ne’e liuhosi ligasaun vídeo, Xi, hamutuk ho Prezidente Kirgiztán Sadyr Japarov no Prezidente Uzbekistan Shavkat Mirziyoyev, sauda asinatura akordu inter-governamentál ida iha Pekin kona-ba estrada ferroviária Xina-Kirgiztán-Uzbekistán.
Ferroviária, hanesan planeadu, sei hahú iha Kashgar, sidade ida iha Xinjiang osidentál Xina nian, no tama iha teritóriu Uzbekistaun nian liuhosi Kirgiztán. Iha futuru, bele to’o iha Ázia Osidentál no Ázia Súl, sai hanesan artéria transporte prinsipál ida iha kontinente aziátiku tomak.
Iha ninia mensajen vídeo, Xi deskreve estrada ferroviária hanesan projetu estratéjiku ida hosi konetividade entre Xina ho Ázia Sentrál no projetu markante ida hosi esforsu sira koperasaun nian hosi nasaun tolu iha ámbitu hosi Inisiativa Belt and Road.
Lokaliza iha kontinente Aziátiku nia fuan, dezenvolvimentu Ázia Sentrál nian hetan limitasaun kleur ona tanba falta portu sira. Bainhira kompleta ona, estrada ferroviária sei hamenus tempu ne’ebé presiza atu transporta produtu sira Ázia Sentrál nian ba merkadu globál prinsipál sira no fasilita integrasaun Ázia Sentrál nian ho kadeia industriál no fornesimentu globál sira, nune’e hasa’e dezenvolvimentu rejionál.
Projetu ferroviáriu ne’e propoin uluk iha dékada 1990. Iha tinan hirak nia laran, Xi fó atensaun maka’as ba projetu ne’e. Iha nia interasaun sira ho líder sira hosi Kirgiztán no Uzbekistan, membru rua hosi OSC, nia husu beibeik ba