Fonte AFP – Prezidente Bolíviu, Luis Arce, nega iha loron-kinta ne’e konspirasaun ho nia eis-xefe ezérsitu nian, ne’ebé hetan kaer hafoin destaka tropa sira no tanke sira iha fuan hosi kapitál La Paz, iha ne’ebé sira tenta sobu odamatan ida hosi palásiu prezidensiál.
Ema sivíl sanulu-resin-haat ne’ebé kontra golpe ne’e hetan kanek tanba tiru, tuir autoridade sira. Balun tenke tama iha ospitál no halo operasaun, Luis Arce hatete ba imprensa.
Autoridade sira desfila detidu sira ne’ebé kesi ho algema iha mídia nia oin iha loron-kinta, hodi fó sai kapturasaun na’in 17 inklui eis-xefe ezérsitu Juan Jose Zuniga, no polísia anti-motin tau matan maka’as ba edifísiu sira governu nian loron ida hafoin golpe Estadu ne’ebé la konsege.
Tensaun sira iha nasaun andina aumenta iha semana hirak ikus ne’e tanba folin sira ne’ebé sa’e, falta dolar no kombustível, no disputa entre Prezidente Luis Arce no eis-prezidente poderozu Evo Morales antes eleisaun 2025 nian.
Iha nia aparisaun públika dahuluk dezde anunsia tentativa golpe nian ne’ebé remata iha loron-kuarta kalan, Arce nega katak nia halo konspirasaun ho Zuniga. Xefe ezérsitu nian afirma katak nia halo tuir orden sira no katak Prezidente iha esperansa atu hamosu represaun ida ne’ebé sei hasa’e nia popularidade.
“Oinsá maka ema ida bele haruka ka planeia golpe ida ba nia an rasik?” Arce hatete ba jornalista sira.
Ho sorin hosi soldadu sira no tanke sira iha liur prezidénsia nian, Zuniga hatete katak “forsa armada sira iha intensaun atu reestrutura demokrasia, hodi halo nia sai demokrasia ida ne’ebé loos no la’ós ida ne’ebé maka diriji hosi ema uitoan de’it durante tinan 30, 40”.
Lakleur hafoin ne’e, soldadu sira no tanke sira sai hosi prasa istóriku Plaza Murillo no televizaun lokál fó sai imajen sira hosi Zuniga nia kaer.
Xefe naval Bolívia nian, Juan Arnez Salvador, mós hetan kaer. Mane na’in rua ne’e sei hetan kastigu to’o tinan 20 iha prizaun tanba krimi sira terorizmu nian no levantamentu armada nian, haktuir hosi prokuradór sira.
Defende demokrasia
Ministru Interiór, Eduardo del Castillo, fó sai detensaun hamutuk na’in 17, inklui militár ativu no reformadu sira no ema sivíl sira, relasiona ho tentativa golpe Estadu nian. Suspeitu sira seluk sei buka hela.
Governu transmite konversa ida entre Arce no Zuniga iha odamatan uma-boot prezidensiál nian, ne’ebé hale’u hosi pesoál militár sira, iha ne’ebé Arce haruka nia xefe ezérsitu nian atu retira nia tropa sira ba sira nia kuartel.
Zuniga hatán ho “Lae” ne’ebé maka’as, maibé sai hosi palásiu prezidensiál minutu balun liutiha.
“Ami sei defende demokrasia no povu bolíviu nia vontade, kustu saida de’it!” Arce ho tinan 60 hakerek iha plataforma mídia sosiál X. Nia fó pose ba líder militár foun sira.
Planu golpe nian, maibé, hetan mudansa ne’ebé ladún baibain tanba Zuniga hatete ba jornalista sira katak Arce haruka ona levantamentu ida ne’ebé maka halo atu hamosu represaun ida ne’ebé sei halo nia sai forte no “hasa’e nia popularidade”.
“Ne’e falsu duni”, hatete hosi adidu prezidensiál besik Maria Nela Prada.
Eis-prezidente sentrista Carlos Mesa (2003-2005) hakerek iha X katak destakamentu tropa nian “hanesan farsa ida.”
Prezidente brazileiru, Luiz Inacio Lula da Silva fó sai iha loron-kinta ne’e katak nia sei vizita iha tempu badak nia “belun” Arce hodi apoia nia hafoin distúrbiu sira.
Iha entrevista ida ba rádiu Itatiaia, Lula hatete katak sei halo viajen ba sidade bolívia Santa Cruz de la Sierra hodi “hametin Luis Arce, hametin demokrasia”.
Rúsia “maka’as” kondena tentativa golpe militár nian, fó sai nia Ministériu Negósiu Estranjeiru iha loron-kinta ne’e, hodi alerta hasoru “interferénsia estranjeiru destrutivu” iha nasaun súl-amerikanu.
Xefe ONU nian, Antonio Guterres, “haksolok rezolusaun pasífiku hosi situasaun”, hatete hosi nia porta-vós, Stephane Dujarric, hafoin hatudu ona alarme antes ne’e kona-ba golpe Estadu abortu.
Kondenasaun sira ba tentativa golpe nian mós mai hosi Madrid, Washington no iha Amérika Latina tomak.
Reboka polítiku
Bolívia, ne’ebé iha istória naruk ida hosi golpe militár sira, iha semana hirak ikus ne’e hetan nakdoko hosi krizi ekonómiku ida tanba diminuisaun hosi produsaun gás naturál, nia fonte prinsipál hosi moeda estranjeiru to’o tinan 2023.
Nasaun tenki hamenus importasaun sira kombustível nian no iha falta dolar nian, ne’ebé hamosu protestu sira hosi sindikatu maka’as sira hosi komersiante sira no transportadór sira karga nian.
Gustavo Flores-Macias, profesór Governu nian iha Universidade Cornell, iha estadu Nova Iorke, hatete ba ajénsia AFP katak golpe Estadu ne’ebé la konsege hanesan “sintoma ida hosi inkontentamentu ida ne’ebé signifikativu no luan” iha nasaun.
Ba agora, “ita tenke avalia ho kuidadu oinsá deskontentamentu ne’e jeneralizadu iha forsa armada sira nia laran”, nia hatete, hodi hatutan katak Governu Arce nian hasoru hela “momentu krítiku ida frakeza nian”.
Bolívia mós polarizadu tebes hafoin tinan barak instabilidade polítika nian, no partidu Movimentu ba Sosializmu (MAS) ne’ebé iha poder hetan rahun tanba konflitu internu entre apoiante sira Arce nian no nia eis-mentor Morales.