Autoridade franseza sira iha loron-segunda ne’e detein diretór prinsipál sira filme arthouse nian Benoit Jacquot no Jacques Doillon tanba interogasaun sira kona-ba akuzasaun sira abuzu seksuál nian, tanba kalkulasaun #MeToo ne’ebé hafoun halo nakdoko indústria filme franseza nian.
Sira nia interogatóriu kona-ba abuzu ne’ebé alegadu, balun hahú iha dékada 1980 no sira hotu nega, mosu bainhira ativista sira hatete katak sinema fó kobertura ba abuzu kleur ona.
Jornalista AFP nian ida haree Jacquot, ho tinan 77, no Doillon, ho tinan 80, to’o iha estasaun polísia Paris nian iha loron-segunda dadeer akompaña hosi sira nia advogadu sira.

Judith Godreche, atór no diretora ida ho tinan 52, iha inísiu tinan ida-ne’e akuza formalmente Jacquot ba violasaun no Doillon ba asaltu seksuál bainhira nia sei menór, akuzasaun sira ne’ebé mane na’in rua nega.
Nia deskreve ona Jacquot hanesan ema ne’ebé iha “kaer” ne’ebé la saudavel ba nia durante relasaun ida ho nia ne’ebé hahú bainhira nia iha tinan 14, hosi 1986 to’o 1992.
No nia akuza ona Doillon hodi kaer nia durante senáriu seksuál ida ne’ebé la planeadu iha nia filme ida bainhira nia iha tinan 15.

Atór sira seluk mós hato’o ona keixa hasoru mane na’in-rua ne’e.
Isild Le Besco, ho tinan 41, akuza ona Jacquot tanba viola nia entre tinan 1998 no 2007 durante relasaun tóxiku ida ne’ebé hahú bainhira nia iha tinan 16 no nia iha tinan 52.
Julia Roy, atór ida ho tinan 34 ne’ebé mosu ona iha nia filmi oioin, akuza ona nia ba asaltu seksuál iha “kontestu violénsia no limitasaun morál ne’ebé dura tinan barak”, hatete hosi fonte ida ne’ebé besik ba kazu ne’e.
Le Besco mós akuza ona katak Doillon halo avansu sira durante sesaun serbisu nian, enkuantu atór Anna Mouglalis alega katak realizadór ne’e basa nia ho forsa iha tinan 2011.
‘Ha’u tanis hela’
Advogadu sira hosi diretór sira hatete katak laiha nesesidade atu detein sira hodi kestiona sira, no subliña katak sira tenke konsidera inosente to’o prova katak sira sala.
Jacquot nia advogadu, Julia Minkowski, hatete katak nia kliente “ikusmai sei bele espresa nia-an iha lei nia oin”, hodi kritika saida maka nia hanaran “esesu inaseitavel sira” hosi kobertura hosi mídia kona-ba asuntu ne’e.
Advogadu Doillon nian, Marie Dose, hatete katak laiha kritériu legál sira ne’ebé bele justifika nia hetan detensaun tanba interogasaun “tinan 36” hafoin insidente ne’ebé alega hosi Godreche, hodi hatutan katak nia bele hatán ba pergunta sira lahó hetan kaer.
Fonte sira ne’ebé besik ba kazu ne’e hatete katak sira nia interogatóriu bele inklui konfrontu ida ho sira ne’ebé akuza sira.
Godreche iha Instagram hatete katak nia sente emosionadu tebes.
“Ha’u tanis,” nia hakerek.
“Ha’u lahatene se ha’u iha forsa, maibé ha’u sei iha. Ha’u sei iha… Ba nia,” nia hakerek, hodi publika nia imajen ida hosi nia adolexente iha Jacquot nia sorin, tinan 25 liu hosi nia.
Nia advogadu, Laure Heinich, lakohi fó komentáriu.
Dezde hakotu nia silénsiu, Godreche sai hanesan lian prinsipál ida iha movimentu #MeToo Fransa nian.
Hafoin nia apela ba órgaun supervizaun sinema nian, parlamentu iha fulan-Maiu vota atu kria komisaun ida hodi investiga violénsia seksuál no bazeia ba jéneru iha indústria sinema nian no setór kulturál sira seluk.
Xefe hosi instituisaun prinsipál sinema nian iha Fransa, Dominique Boutonnat, husik kargu iha loron-sesta ne’e hafoin hetan kondenasaun tanba halo agresaun seksuál ba nia oan-mane iha tinan 2020.
No lejenda sinema nian Gerard Depardieu, ho tinan 75, sei hetan julgamentu iha fulan-Outubru tanba halo agresaun seksuál ba feto na’in-rua.
Nia mós risku ba julgamentu daruak hafoin nia hetan akuzasaun iha 2020 ho violasaun hafoin atór Charlotte Arnould alega katak nia viola nia iha 2018 bainhira nia iha tinan 22 no anoréxiku.