28.1 C
Dili
Thursday, September 10, 2026

Dadus Kiak Sai Baze ba Kompriensaun, La’ós Halo Paniku ho Komentáriu Negativu

Must read

Kiak iha mundu, tuir relatóriu Banku Mundial, tenki haree ho atensaun, tanba númeru sira ne’e hatudu katak problema pobreza sei sai desafio boot ba nasaun hotu” inklui Timor Leste.

Dadus hirak nee nia esplikasaun laos atu halo populasaun paniku ka interpreta relatóriu ho maneira ne’ebé sala, maibe nia esplikasaun simples no lolos tuir klasifikasaun linha pobreza internasionál, neebe hare pobreza ho dimensaun oioin mak hanesan;

1. Pobreza extrema, ho proporsaun aproximadamente 22%. Grupu ida ne’e moris ho rendimentu ka konsumu per capita ne’ebé kiik liu linha pobreza extrema internasionál.

2. Linha pobreza ba nasaun ho rendimentu kiik no médiu, ka LMIC, ho proporsaun aproximadamente 48%, bainhira uza linha US$3.65 PPP kada ema kada loron. Linha ida ne’e ajuda avalia pobreza iha nasaun ho rendimentu kiik no médiu.

3. Linha pobreza ba nasaun ho rendimentu médiu aas, ka UMIC, ho proporsaun aproximadamente 71.7%, bainhira uza linha US$8.30 PPP kada ema kada loron. Linha ida ne’e hatudu katak ema barak sei iha rendimentu ka konsumu ne’ebé menus husi padraun pobreza ne’ebé aplika ba nasaun ho rendimentu médiu aas.

Númeru sira ne’e la signifika katak 71.7% populasaun Timor-Leste moris iha pobreza extrema. Ida ne’e importante tebes atu kompriende. Proporsaun 22%, 48%, no 71.7% uza linha pobreza diferente, tanba Banku Mundial uza padraun diferente atu kompara situasaun pobreza entre nasaun ho nivel rendimentu diferente.

Tanba ne’e, ita la presiza halo paniku, satan politiza fali dadus ne’ebé loos, ne’ebé bele ajuda ita atu avansa ho di’ak liu ba oin. Iha dadus sira ne’e mos hatudu mai ita ho klaru katak Timor-Leste sei kiik tebes iha termu poder ekonomia no kapasidade konsumu, bainhira kompara ho padraun internasionál sira.



Ba hau, problema importante liu la’ós deit oinsá ita interpreta persentajen ho komentáriu negativa sira, maibé tanba sa durante tinan 24 nia laran, ita seidauk konsege aumenta produsaun, rendimentu familiar, produtividade agrikultura, oportunidade empregu, no seguransa alimentar iha ita nia rain Timor-Leste?

Pergunta iha leten fó mos impaktu imediatu ba Timor-Leste, katak Timor-Leste nia ekonomia seidauk forte. Ita sei depende barak ba importasaun, produtividade doméstika sei kiik, no família barak sei vulnerável ba mudansa iha presu ai-han, rendimentu no oportunidade empregu iha rai laran.

Portantu, relatóriu Banku Mundial tenki sai instrumentu atu kompriende ita nia realidade, la’ós instrumentu atu halo ema tauk ka instrumentu atu pinta realidade ho kor ne’ebé halo kontenti an.

Kiak la bele subar ho komentáriu negativa. Kiak mos la bele rezolve ho paniku. Kiak tenki rezolve ho dadus, produsaun, produtividade, edukasaun, empregu, no politika públika ne’ebé efetivu.(Quintiliano Belo)

- Advertisement -spot_img

More articles

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisement -spot_img

Latest article