22.8 C
Dili
Friday, August 21, 2026

Rezolusaun Dili, Dokumentu Rezultadu husi Enkontru Ministeriál g7+ ba dala 6

Must read

Ami, Ministru Negósiu Estranjeiru sira hosi país g7+, konvoka iha Dili, Timor-Leste, iha okaziaun husi Enkontru Ministeriál ba dala 6, hodi marka tinan 15 unidade no solidariedade nian iha ita-nia buka dame, reziliénsia, no dezenvolvimentu sustentável.

Rekoñese dezafiu sira ne’ebé maka laiha presedente ne’ebé maka nasaun sira ne’ebé maka afetadu hosi konflitu hasoru, inklui tensaun jeopolítika ne’ebé aumenta, krize sira ne’ebé kauza hosi klima, no kompromisu globál ne’ebé tun ba harii dame no kooperasaun dezenvolvimentu, ita hametin ita nia rezolusaun koletiva atu defende diálogu, rekonsiliasaun, no solusaun sira ne’ebé lidera hosi nasaun nu’udar fundasaun ba dame ne’ebé dura no dezenvolvimentu.

Hodi foti husi ami nia esperiénsia sira ne’ebé fahe, ami hamriik hamutuk hodi avansa misaun g7+ nian

hanesan lian auténtiku husi ita-nia povu, hodi garante katak polítika globál sira real.

Kompromisu Xave sira

Solidariedade ho Nasaun sira iha Krize no Kompromisu ba Dame

  • Ami espresa solidariedade klean ba nasaun no komunidade hotu-hotu ne’ebé terus tanba funu, agresaun, no dezastre naturál sira.
  • Ami hametin ami nia kompromisu atu apoia esforsu sira harii dame nian, inklui mediasaun, rekonsiliasaun, no prevensaun konflitu proativu liuhosi alerta antesipada ne’ebé forte sistema sira hanesan ferramenta esensiál sira hodi prevene konflitu no haburas koezaun nasionál.
  • Ami kompromete atu hasa’e kooperasaun rejionál kona-ba prevensaun konflitu liuhosi, koordena intervensaun diplomátika sira, no hametin apoiu ba tradisionál no mekanizmu rezolusaun konflitu bazeia ba komunidade, hodi asegura signifikativu.
  • partisipasaun feto no grupu marjinalizadu sira, rekoñese sira-nia papél krítiku iha prevene violénsia no promove pás sustentável.
  • Ami fó mandatu ba Konsellu Ema Eminente g7+ nian atu intensifika envolvimentu iha promosaun mediasaun no lia-loos no rekonsiliasaun iha estadu membru sira ne’ebé hasoru instabilidade.
  • Ami husu ba apoiu umanitáriu imediatu no asisténsia ba tempu naruk ba nasaun no rejiaun sira ne’ebé afetadu no hetan dezastre, hodi garante katak esforsu sira rekuperasaun nian lidera nasionalmente, sustentável, responde ba jéneru no inkluzivu no katak sira hetan benefísiu komunidade sira ne’ebé vulneravel no afetadu liuhosi mekanizmu ne’ebé transparente.
  • Ami kompromete atu apoia dezenvolvimentu no implementasaun ba alvu ekonómiku programa sira ne’ebé hakbiit feto emprezária sira hodi rekoñese sira nia papél esensiál no promove kreximentu inkluzivu, seguransa ai-han, reziliénsia no dezenvolvimentu sustentável hosi estadu sira ne’ebé afetadu hosi konflitu.

Avansa Aprendizajen no Kooperasaun entre maluk sira

Ami apoia Aproveitamentu Matenek Koletivu: Enkuadramentu ida ba Frájil-ba-Frájil Kooperasaun ba aprendizajen entre maluk sira, institusionaliza troka koñesimentu entre g7+ nasaun sira atu hametin kapasidade nasionál sira iha governasaun, harii instituisaun, no rekuperasaun ekonómika. Ami fó knaar ba Sekretariadu g7+.

Mobiliza Apoiu Globál no Asegura Alíviu Dívida ba Estadu sira ne’ebé Afetadu hosi Konflitu.

  • Ami husu atu aumenta, previzível, no finansiamentu sustentável ba dezenvolvimentu iha nasaun sira ne’ebé afetadu hosi konflitu, hodi asegura aliñamentu ho prinsípiu sira New Deal nian— propriedade nasionál, no harii instituisaun.
  • Ami husu ba aprosimasaun urjente no komprensivu ida ba hamenus dívida ba sira ne’ebé afetadu hosi konflitu nasaun sira, tanba todan dívida nian ne’ebé la sustentável agrava frajilidade, sobu dame, no trava rekuperasaun ekonómika.
  • Ami husu ba instituisaun finanseira internasionál sira, nasaun kredór sira, no dezenvolvimentu

parseiru sira ba:

  • Prioritiza finansiamentu konsesionál no reestruturasaun dívida ba estadu frajil sira.
  • Estabelese mekanizmu espesiál ba hamenus dívida ba nasaun sira ne’ebé afetadu hosi konflitu, inklui kanselamentu ba dívida ne’ebé la sustentável.
  • Reforma kuadru sira avaliasaun dívida nian hodi reflete realidade sira frajilidade nian no ekonomia sira ne’ebé maka iha tendénsia ba krize.
  • Ami repete ami nia apelu ba aumentu signifikativu iha finansiamentu klimátiku ba rejiaun sira afetadu desproporsionalmente hosi mudansa klimátika, partikularmente estadu sira ne’ebé afetadu hosi konflitu iha ne’ebé vulnerabilidade aumenta tan ho frajilidade.
  • Ami husu ba klima internasionál ajénsia finansiamentu, fundu sira, no doadór sira atu halo reforma urjente ba mekanizmu finansiamentu klimátiku sira, asegura katak sira sai lexivel liu, asesivel, no responde ba realidade sira-ne’e nasaun sira.
  • Ami insiste katak estadu sira ne’ebé afetadu hosi konflitu hetan kbiit atu lidera diretamente, jere, no implementa inisiativa sira adaptasaun klimátika nian, hodi asegura solusaun sira ne’ebé maka espesífiku ba kontestu, sustentável, no aliña ho prioridade nasionál sira.
  • Ami hametin ami nia kompromisu atu hametin seguransa ai-han nu’udar fundasaun ba  sustenta dame no reziliénsia iha nasaun g7+ sira. Rekoñese interligasaun entre konfliktu, frajilidade, no inseguransa ai-han, g7+ subliña importánsia husi investe iha sistema ai-han inkluzivu no reziliente ba klima, hadi’a ai-han local produsaun, no hadi’a asesu ba ai-han ne’ebé nutritivu.
  • Ami bolu ita nia dezenvolvimentu parseiru sira no komunidade internasionál atu apoia esforsu sira-ne’e liuhosi aliña asisténsia ho prioridade nasionál sira no investe iha tempu naruk.

Hametin g7+ liuhosi Konsolidasaun Institusionál

  • Ami kompromete ba ratifikasaun tomak ba Karta g7+ hosi estadu membru hotu-hotu, hodi asegura grupu nia konsolidasaun legál no institusionál.
  • Ami kompromete atu asina nota diplomátika ida nu’udar espresaun formál ida hosi ami nia kompromisu ba hametin kooperasaun bilaterál no hadi’a relasaun sira entre membru sira estadu sira. Liuhusi pasu ida-ne’e, ami buka atu institusionaliza liután ami nia kolaborasaun.
  • Ami reafirma importánsia husi koordenasaun regulár entre Ministru Negósiu Estranjeiru sira atu hasa’e envolvimentu polítiku, influénsia polítika, no advokasia globál.
  • Ami orienta ami nia Reprezentante Permanente sira ba Nasoins Unidas atu hadi’a
  • koordenasaun, serbisu besik ho Sekretariadu g7+ no ninia ofice iha Nova Iorke.

Hametin Lideransa g7+ iha Palku Globál

  • Ami indijita Prezidente Timor-Leste, S.E. Dr. José Ramos-Horta, nu’udar enviadu espesiál ba mediasaun no ami sei husu ba Sekretariu Jeral Nasoens Unidas atu apoia nia serbisu ba dame no rezolusaun konflitu.
  • Ami konkorda atu konvoka Simeira Xefe Estadu no Governu sira g7+ nian durante Unidu Asembleia Jerál Nasaun sira nian atu habelar ita-nia lian koletivu kona-ba pás, seguransa, no dezenvolvimentu iha paizajen jeopolítika ne’ebé muda.
  • Ami sei aprofunda envolvimentu ho organizasaun internasionál no rejionál sira hodi asegura katak estadu sira ne’ebé afetadu hosi konflitu sai nafatin sentru hosi foti desizaun globál.
  • Ami kompromete atu hametin ami nia prezensa no advokasia iha ONU, inklui ONU Konsellu Seguransa, no mós iha instituisaun finanseira internasionál sira nia laran no multilaterál sira banku dezenvolvimentu sira.
  • Ami sei asegura katak lian sira hosi estadu sira ne’ebé afetadu hosi konflitu forma polítika globál sira kona-ba pás, seguransa no dezenvolvimentu liuhosi halo advokasia ba enkuadramentu sira ne’ebé inkluzivu, responde, no adapta ba dezafiu úniku sira hosi kontestu sira ne’ebé frajil no afetadu hosi konflitu.
  • Nune’e ami simu ho laran-haksolok adosaun Paktu ba Futuru husi ONU iha tinan 2015.  Setembru 2024, ho kompromisu sira atu halo reforma ba instituisaun multilaterál sira iha partikulár, instituisaun finanseira internasionál sira, no mós Seguransa ONU nian Konsellu fó prioridade ba reprezentasaun ne’ebé boot liu ba istórikamente rejiaun sira ne’ebé ladún reprezenta, liuliu Áfrika.

Estabelese Prezidenste no Vise-Prezidente foun sira

  • Ami konkorda katak Sierra Leoa sei kompleta nia mandatu nu’udar Prezidente iha 31 Dezembru 2025. Illa Salomão sei asume knaar nu’udar Prezidente iha loron 1 Janeiru 2026 ba mandatu tinan rua. Repúblika Demokrátika Kongo no Libéria sei sai hanesan Vise-Prezidente sira ba periodu.

Rekoñesimentu no Dalan ba Oin

  • Ami hato’o ami nia apresiasaun kle’an ba Governu Timor-Leste ne’ebé sai uma-na’in ba Reuniaun Ministeriál ba dala 6 no ba ninia kompromisu no apoiu ne’ebé la nakdoko ba g7+.
  • Ami rekoñese no apresia apoiu husi ami nia parseiru sira, inklui g7+ Fundasaun, no governu sira Finlándia no Xina nian, entre sira seluk, ba sira nia kontribuisaun finanseira no téknika sira.
  • Ami kompromete atu implementa akordu sira ne’ebé trasa iha dokumentu ida-ne’e no orienta Sekretariadu g7+ atu monitoriza progresu no relata fali iha Enkontru Ministerial tuir mai.

Adota iha Dili, Timor-Leste, iha 12 Abril 2025

- Advertisement -spot_img

More articles

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisement -spot_img

Latest article