1.Historia kona ba estuda astronomia
Tempu uluk liu, ema primitivu sira, iha kuriosidade atu observa fenomena sira ne’ebe akontese hale’u sira, liu-liu kona ba loro-matan nia halai, rai naroman, rai nakukun no fase fulan nian. Sira estuda ba mundo no fitun sira nia halai baseia ba deit sira nia hare ka observa ba lalehan, iha grupo fitun sira, tempu udan monu rai no tempo koleta. Filosofu barak mak apresenta sira nia idea kona ba sasan lalehan iha tempo ne’eba, entre filosofu sira ne’e, ida mak filosofu Tales de Mileto (624-546 a.C.), ne’ebe kosidera katak mundu ne’e hanesan disku belar depois nakonu ho bee.
Maizumenos iha 350 a.C., Aristóteles desenvolve teoria ida no dehan katak mundo mak sai sentru ba universu no sasan lalehan sira seluk halai hale’u nia. Ideia ida ne’e bazea ba ninian observasaun ba mundu, ne’ebe mak mundu nunka halai maibe iha nia fatin deit.
Tuir mai, iha sekulu II d.C., sientista husi matematika no astronomia, Claudio Ptolomeu reforsa pensamentu ida ne’e no nia elabora teoria ida ne’ebe ho naran teoria Geocêntrico. Teoria geocêntrico nee dehan katak mundu fiksu iha sentru ba universu no sasan lalehan sira
seluk inklui loro-matan mak halai hale’u ba mundu, ho ninia orbita nee sirkular no velosidade ne’ebe mak la hanesan. Estrutura ba sistema geocêntrico ne’e mak hanesan : fulan mak primeiru, tuir mai mercurio, venus, loro-matan, marte, jupiter no saturno hanesan figura iha leten. Maske sistema geocentrico ida nee aseita liu ho tempu naruk ho sekulu 14 kedas, maibe Iha evidensia hatudu katak sistema ida nee, sei iha problema ne’ebe la konsege resolve husi cientista Ptolomeu, exemplu ba problema ida mak hanesan orbita ba planeta marte ninian la hanesan ho obaservasaun direta.
Iha sekulu XVI d.C. sientista ba astrônomia e matemátika husi polonês, Nicolau Copérnico (1473-1543), apresenta teoria ida ne’ebe mak ninian teoria ne kontra teoria modelo geocêntrico, ne’ebe ho naran modelo heliocêntrico. Iha ninian teoria heliocêntrica afirma katak mundu no planeta sira seluk mak halai hale’u loro-matan ho orbita sirkular, hanesan hatudu iha figura kraik ne’e.
Sistema heliocêntrico ne’e mos iha tempo ne’eba la aseita hanesan sientificamente. Iha sekulu XVII, Galileu e Galilei reforsa teoria heliocêntrica ida nee liu husi utiliza telescópio atu observa kratera sira ba fulan ninian, fase sira ba planeta venus no hetan satélite natural ba planeta jupiter mak hanesan : Io, Ganimedes, Calixto e Europa. Maske nunee tuir mai, astrônomo ida husi alemão nebe ho
naran Johannes Kepler utiliza dadus sira husi astrônomo sueco nian ho naran Tycho Brahe, nebe koleta ho tempo naruk durante tinan 20 nia laran, too ikus orbita sirkular troka ba orbita elíptika ne’ebe mak konesidu ho lei Kepler sira. Tuir mai, sientista física husi Inglaterra, Sir Isaac Newton, nebe autor ba lei gravidade, halo kompleta teoria Kepler nian, liu-liu explikasaun kona ba orbita elíptica nia halai. Dadaun ne teoria heliocêntrico ida nee, teoria ne’ebe mak ema fiar iha mundo akademiku. Depois tuir mai, kontribuisaun boot husi Copérnico, Galileu e Kepler, Isaac Newton (1642-1727) hodi elabora Lei da Gravitação Universal, hodi halo esplikasaun kona ba fenómenu gravidade nian no planeta sira nia halai ne’ebe antes nee seidauk iha explikasaun.
- Saída Mak Sistema Solar?
Sistema Solar nee mak sasan sira ne’ebe hamutuk iha lalehan mak hanesan planeta sira, satélite natural sira, asteroide, meteoroides no cometas sira nebe mak sira ne halai hale’u loro-matan.
Iha sistema solar loro-matan mak okupa 99,8% husi massa total no sasan sira seluk ekivalente deit ho 0,2%. Loro-matan no sasan sira seluk iha sistema solar hola parte iha galaxia ida (grupo fitun sira), nebe ho naran “Via-Láctea”.
- Mundo No Mundo Nia Halai
Mundu ne planeta dala tolu ne’ebe hamutuk ho planeta prinsipal sira seluk ne’ebe besik loro-matan ho nia massa 5,976X1024 Kg, ne’ebe dala ruma ho naran Planeta Azul. Mundu ida nee uniku planeta iha sistema solar nebe mak iha ahi horis no animal sira moris, tamba iha kondisaun tolu mak permite mak hanesan: iha mundu ne iha bee, iha anin no iha temperatura nebe mak normal (ladun manas no ladun malirin). Iha mundu nian kulit ka leten (superfície) ne, bee tasi mak okupa ho 71% no restu sira seluk okupa husi kontinente no ilhas sira.
- Movimentu Rotasaun Ba Mundu Nian
Movimentu Rotasaun ba mundu ne’e mak hanesan movimentu ida ne’ebe mundu halo ba nian rasik ou halai hale’u ba nia an rasik, ho durasaun ka periodu lolos mak 23h, 56m e 4s, ida nee signifika katak sei falta hela 3m e 56s mak halo kompleta 24h. loron-loron sei falta 3m e 56s no sura hamutuk to’o tinan ida ekivale loron 2 ou loron 3 nebe mak implika ba fulan no halo diminuisaun ba loron iha fulan fevereiru ho deit 28 loron.
Mundu halo movimentu rotasaun ho velocidade besik 1675 km/h, ne signifika katak horas ida mundu dulas nia an distancia to’o kilometru 1675, maske mundu halai ho valor velocidade boot hanesan ne’e, maibe ita la sente tamba valor velocidade ne’e la muda (konstanta). Konsekuensia ba movimentu rotasaun mak akontese loron no kalan troka malu.
- Movimentu Translasaun Ba Mundu Nian
Movimentu translasaun ba mundu nian mak movimentu ida ne’ebe mundu halo ou halai hale’u loro-matan. Mundu ne halai hale’u loro-matan ho durasaun ka periodu laos deit ho loron 365, maibe iha mos 6 horas tan, tamba nee mak akontese tinan bissexto, iha tinan 4 , ida nee signifika katak tinan ida iha restu horas 6 no too tinan 4 nee ekivale loron ida (horas 24), ne mak implika ba fulan fevereiru akontese loron to’o 29 mas depois de tinan 4. Exemplu mak hanesan tinan 2020 iha fevereiro ne to’o loron 29 no sei akontese tan iha tinan tuir mai mak hanesan iha tinan 2024, 2028, 2032 hanesan ne kontinuasaun ba oin.
Movimento translação do planeta terra
Orbita ba mundu nia hale’u loro-matan ne eliptika significa loro-matan mak iha sentro dala ruma mundu halai hale’u besik no dala ruma halai hale’u dook. Mundu halai hale’u besik loro-matan nee ho naran Perigeu no ne akontese iha loron 3 fulan janeiru ho distansia 147.000 km husi mundu ba loro-matan no mundu halai hale’u dook husi loro-matan nee ho naran apogeu akontese iha loron 3 fulan julho ho distancia 152.000 km husi mundu ba loro-matan. Tuir sientista sira nia hanoin katak, mundu ne halis 230 ba nia eixo rotasaun nian no konsekuensia husi movimentu translasaun ne’e mak akontese iha estasaun 4 iha polo sira (Norte e Sul) mak hanesan : verão ( husi loron 21 fulan junho too loron 23 fulan setembro), outono ( husi 22 ou 23 fulan setembro too loron 22 fulan dezembro), inverno ( husi loron 22 fulan dezembro too loron 20 fulan março) no primavera ( husi loron 20 fulan março too loron 21 fulan junho.), maibe iha linha equador ne iha estasaun rua deit mak hanesan tempu udan no bai-loron.
Mundu nee halis ho 23.50, ba nia eixu rotasaun nian, tamba ne mak, bainhira iha tempu verão iha hemisfério norte, loro-matan la monu ou kontinua loron nafatin iha polo norte, durante fulan 6 ( husi fulan abril too fulan setembro) nebe konesidu ho naran “Sol da Meia-Noite “ no iha polo sul akontece kontrario, loro-matan la mosu ho tempu nebe hanesan, fulan 6 hotu ( husi fulan outubro too fulan março) nebe ho naran “A Noite Polar”. Entaun iha tempu verão iha fulan 6 ho loron deit iha polo norte no fulan 6 ho kalan deit iha polo sul, maibe sira nee akontese iha valor latitude ne’ebe mak maximu, bainhira valor latitude diminuisaun, tempu be loron deit ka kalan deit nee mos diminuisaun hotu signifika kiik husi fulan 6.
- Eklipse Loron (Loron Mate)
Eklipse ida akontese nee sempre sasan ida tama ou liu sasan seluk nia lalatak. Tamba nee mak bainhira mundu hetan ou kona lalatak husi fulan, mak akontese eklipse loron (loron mate), hanesan hatudu iha figura tuir mai nee
Eclipse total e penumbra do sol
Eklipse nee iha tipu hat mak hanesan tuir mai nee:
- Eclipse solar total: naroman husi loro-matan la kona mundo tamba fulan mak taka
- Eclipse solar parcial: naroman husi loro-matan sorin deit mak kona mundu;
- Eclipse solar anular: lalatak husi fulan la kona mundu tamba fulan halai hale’u dook husi mundu ou orbita fulan nian mak halo angulo 5,2 grau relasaun ba orbita mundu no loro-matan nian
- Eclipse solar híbrido: eklipse ida nebe ita observa ho karateristika eklipse hotu kedas mak primeiru akontese anula passa ba eklipse total depois to’o ikus anula fali, no ida ne’e mak sei akontese iha loron 20 fulan abaril tinan 2023 oin mai.
Eclipse loron Anula
Eklipse loron anula akontese , wainhira akontese situasaun 2 mak hanesan tuir mai nee :
- Orbita fulan nian halo alinhamentu ba loro-matan no mundu maibe fulan halai hale’u dook husi mundu tamba nee mak penumbra deit mak kona ba mundu, mak hanesan hatudu iha figura tuir mai ne.
2. Fulan nia obrita halis halo 5,20 ba orbita mundu nian hanesan indika iha figura kraik ne’ Tamba ne’e mak eklipse total ne’e sei la akontese fulan-fulan ou akontese fulan nakonu ka fulan foun, maibe tinan ida akontese minimu dala 2 no maximu dala 7 (dala 5 loron mate no dala 2 fulan mate ou dala 4 loron mate no dala 3 fulan mate)
karaterístikas balun husi eklipse total loron mak hanesan tuir mai ne’e :
- Durante eklipse solar ida, largura ba lalatak fulan nian kona iha planeta rai sempre ki’ik husi 270km , hanesan indika iha figura sorin. Lalatak eklipse nia ne’e ho velocidade pelu-menus 34km/min ba leste signifika iha minutu ida (1) lalatak eklipse desloka to’o 34 km halai ba Durante eklipse solar ida, largura ba lalatak fulan nian kona iha planeta rai sempre ki’ik husi 270km , hanesan indika iha figura sorin
- Lalatak eklipse nia ne’e ho velocidade pelu-menus 34km/min ba leste signifika iha minutu ida (1) lalatak eklipse desloka to’o 34 km halai ba leste, tamba ne mak eklipse ida ho nia durasaun maximu mak 7,5min
- Distancia ba eklipse parcial husi sorin ba sorin besik 3000 km, hanesan indika iha figura leten.
Imagens reais de eclipses solares:
eclipse solar no dia 14/12/2020 sudoeste da Argentina
Eclipse total do sol em 09/03/2016 direto da indonésia
- Eklipse Loron Ne‘ebe Sei Akontese Iha Loron 20 Fulan Abril Tinan 2023
Eklipse Loron Híbrido
Eklipse loron híbrido ne’e akumula hotu karakterístika husi eklipse ida hanesan primeiro eklipse anula depois pasa ba eklipse total too ikus ba fali eklipse anula.
Eklipse loron hídrios ne’ebe sei akontese iha loron 20 fulan abril tinan 2023 mai, sei akontese iha nasaun tolu mak hanesan : Australia, Timor-Leste no Indonesia, hanesan hatudu iha mapa kraik ne’e.
Iha Timor Leste, sei akontese eklipse ho tipu rua mak hanesan eklipse loron total no eklipse loron penumbra
Eklipse loron total ne sei akontese iha fatin balun husi município 4 mak hanesan município Baucau, municípios manatuto, municípios Lautem e municípios Viqueque
– Eklipse loron penumbra sei akotese ba município hotu iha timor-leste hanesan indikaiha imajen iha imajen Tuir mai neee’e
O eklipse total akontese iha municípios 4 (Baucau, Manatuto, Lospalos e Viqueque)
– Iha município lospalos e Viqueque eclipse total akontese iha posto administrativo hotu
– iha município Baucau eklipse total akontese iha posto administrativu rua mak hanesan Baugia e Quelicai
– Iha município Manatuto eklipse total akontese iha suco ida deit, suku nee ho naran “suku Aubean” ne’ebe hola parte ba ponto administrativo Natarbora
Tabela tuir mai ne’e, bele hare fatin balun iha município 4 ne’ebe sei akontese eklipse loron total e eclipse loron penumbra ho durasaun ou tempo nebe la hanesan.
- Efeitu Sira Husi Eklipse Loron Total
Efeitu principal sira husi eklipse solar total mak hanesan tuir mai ne ;
- Halo Matan Moras Ou Kanek
Wainhira ita hare diretamente ba eklispe loron total depois la uza protesaun (oklu) ruma , naroman loron ho tipu radiasaun ultravioleta fasil los atu tama ita nia matan no to’o retina, bele provoka hakanek. Tamba nee mak unika maneira atu halo observasaun direta ba eklipse ba loron mak tenke usa okulus ho nia lente rasik ou teleskopiu ho fitro nebe diak. Tamba ne’e mak babain, eklipse total ne’e akontese iha nasaun ida, governo ka intituisaun relevante sira iha nasaun refere, kria kondisaun ka fasilita ema sira ne’ebe iha interese atu hare ka observa direta eklipse total ne’e
2. Redusaun Ba Temperatura
Wainhira fulan impede naroman ka radiasaun husi loro-matan mai iha mundu, akontese temperatura tun lalais los. Baseia ba ideia husi cientista ba instrumentu nian, Denis Reuter, dehan katak wainhira akontese eklipse ida halo temperatura tun to’o 100°C kada horas ida konta husi inicio akontesimento. Ne’e signifika katak karik eklipse loron total ne’e ho durasaun horas ida (1), temperatura sei tun to’o 1000 Celcius, imagina iha Timor-Leste temperatura mínima ne’e 200Celcius no maxiama 350 Celcius mak eklipse dura to’o horas ida, temperatura sei tun no temperatura valor sai negativa porvolta 65 hanesan ne’e, entaun jelo bele taka tomak iha ita nian rai Timor-Leste.
Maske nune’e ita presija hatene katak, durasaun ka tempu ba eklipse total ne’e nunka boot liu to’o 7 minustos no 58 segundos iha fatin sentro eklispe nian (tempu ba eklipse parcial bele liu horas 3). Temperatura ba eklipse penumbra mos diminui maibe ho persentajen ki’ik, porvolta entre 30C too 50C. Ho redusaun temperatura no falta naroman husi loro-matan mai iha mundu ne’e mos fo impaktu seluk mai iha rai mak hanesan halo mudansa humidade no presaun ba atmosfera nian. Efeitu seluk mak hanesan organisasaun NASA dehan katak, resultado ba ekplise loro-matan nian fo sai katak animal sira barak mak tauk ka hakfodak no muda sira nia komportamentu.
- Eklipse Ba Loron Nebe Sei Akontese Futuru
Tabela tuir mai ne data no tipu eklipse nian nebe sei akontese entre tinan 2023 to’o 2030
NO | DATA | TIPO DE ECLIPSE |
1 | 20 de abril de 2023 | Eclipse Híbrido |
2 | 14 de outubro de 2023 | Eclipse Anular |
3 | 02 de abril de 2024 | Eclipse Total |
4 | 02 de outubro de 2024 | Eclipse Anular |
5 | 29 de março de 2025 | Eclipse Parcial |
6 | 21 de setembro de 2025 | Eclipse Parcial |
7 | 17 de fevereiro de 2026 | Eclipse Anular |
8 | 12 de agosto de 2026 | Eclipse Total |
9 | 06 de fevereiro de 2027 | Eclipse Anular |
10 | 02 de agosto de 2027 | Eclipse Total |
11 | 26 de janeiro de 2028 | Eclipse Anular |
12 | 22 de julho de 2028 | Eclipse Total |
13 | 14 de janeiro de 2029 | Eclipse Parcial |
14 | 12 de junho de 2029 | Eclipse Parcial |
15 | 11 de julho de 2029 | Eclipse Parcial |
16 | 05 de dezembro de 2029 | Eclipse Parcial |
17 | 01 de junho de 2030 | Eclipse Anular |
18 | 25 de novembro de 2030 | Eclipse Total |
- Referências Bibliográficas
- https://www.iag.usp.br/astronomia/livros-e-apostilas
- https://olhardigital.com.br/2022/07/18/ciencia-e-espaco/eclipse-lunar-total-aponta-mudancas-de-temperatura-na-lua/
- ASIMOV, Isaac. Coleção Fronteiras do Universo. São Paulo. Editora Abril. 1989. 1ª Edição.
- GLEISER, A dança do Universo: dos mitos de Criação ao Big Bang. São Paulo. Editora Companhia das Letras. 1997. 1ª Edição.
- GLEISER, Marcelo. O fimda Terra e do Céu: O Apocalipse na Ciência e na Religião. São Paulo. Editora Companhia das Letras. 2001. 1ª Edição.
- Young & Freedman, “ física I,” Mecânica” , 12ª edição, Sonia Midori Yamamoto, 2009.
- HALLIDAY, David; RESNICK, Robert; WALKER, Jearl. Fundamentos da física – vol. 4. 9. ed. Rio de Janeiro: Editora LTC, 2014.
- Marcelo alonso e Edward J. Fin , “ Física ”, Maria Alice Gomes da Costa, 1992.
- SERWAY, Raymond A.; JEWEET JR., John W. Física para cientistas e engenheiros – vol. 1: mecânica. 8. ed. São Paulo: Cengage Learning, 2012.
- Tipler, Paulo, “física”, física moderna, volume 3, física para engenharia, 6ª Edição, márcia Russman Gallas, 2009
Elabora husi:
Julião da costa belo, M.Sc (Docente Física, UCT)
Nu.Tlfn.: 78508468
Hetan apoio husi :
Patrícia da cunha (Docente Física, UCT)
Nu.Tlfn.: 75785041
Dra. Graziela Lunardi (Diretora da escola de educação, UCT)
Nu.Tlfn.: 78325031