25.4 C
Dili
Monday, May 20, 2024

Istória Tanba Sá, Relíkia Santo António Iha Fatuberliu-Timor-Leste

Must read

Bainhira ita ko’alia kona bá relíkia Santo António, pergunta barak mak mosu. Saida mak relíkia? Tanba saida mak relíkia Santo António bele tama iha rai Timor-Leste, Liu-liu bele rai iha rai Fatuberliu?

Tuir mai, ami sei esklarese ba pergunta rua ne’e, atu nune’e ita hotu bele iha koñesimentu kona-ba relíkia no nia ezisténsia iha Timor.

Primeiru, saida mak relíkia?

Relíkia signifika katak parte husi isin lolon ou restos mortais husi Santo no Santa sira no husi nia roupa ou sasán ne’ebé iha relasaun ho Santo no Santa sira.

Tanba ida ne’e, iha igreja katólika halo klarifikasaun tolu kona-ba relíkia  sira ne’e.

Klarifikasaun dahuluk

Relíkia husi Santo-Santa sira nia isin lolon ou restu mortais, hanesan: ruin, nehan, fuuk, liman, no seluk-seluk tan.

Klarifikasaun daruak

Relíkia husi sasán ne’ebé Santo no Santa sira uza,hanesan: roupa, livru no selu-seluk tan.

Klarifikasaun datoluk

Relíkia husi sasán ne’ebé kontaktu ho Santo no Santa sira, hanesan : uma, alba, kasula, estola, no selu-seluk tan.

Iha mundu tomak, relíkia barak mak husi klarifikasaun rua no tolu, ne’ebé ema sarani sira venera ou respeita los tanba sira sente Santu no Santa sira nia prezensa.

Tuir mai, mosu pergunta ida : relíkia Santo António iha Fatuberliu-Timor-Leste tama iha klarifikasaun ida ne’ebé?

Relíkia Santo António iha Fatuberliu tama iha klarifikasaun dahuluk, tanba mai husi Santo António nia liman los ninia ruin. Iha mundu tomak, relíkia autentika klarifikasaun dahuluk Santo António nia hetan iha fatin tolu de’it. Fatin tolu mak : primeiru iha Pádua–Italia.

Iha ne’ebá rai restu mortais Santo Antonio nia isin tomak. segundu, iha Lisboa-Portugal. Iha ne’e rai restu mortais ruin liman kuanan Santo António nian. No ikus, terseiru iha Fatuberliu-Timor-Leste. Iha ne’ebé fahe husi Lisboa, Santo António nia ruin liman fuan ikun.

Pergunta seluk, halo nusa mak relíkia Santo António bele mai iha Timor-Leste no hela iha rai Fatuberliu?

Hatán ba pergunta ne’e, ami bele hateten prezensa relíkia Santo Antonio iha Timor Leste, tanba iha relasaun metin ho prezensa Frei Franciscano husi Ordem dos Frades Menores ( OFM) iha Timor-Leste.

Venerasaun ba Santo Antonio de Padua, iha Konventu Franciscano iha Fomento 2, Manleuana Dili

 

Ordem dos Frades Menores ka koñesidu ho naran OFM, mak Ordem ida husi padre no irmaun/Bruder ne’ebé hari husi Saun Francisco husi assis iha sékulu XII.

Padre no irmaun/Bruder ne’ebé iha OFM nia laran koñese ho naran bolu Irmauns Menores ka Fransiskanu sira. Fransiskanu sira nia kna’ar tuir mudum partikulár servisu ema ki’ik no ema sira ne’ebé la/nunka tau atensaun ka ema marzinalizadu sira. Iha Saun Francisco nia tempu ema sira hanesan ne’e ema moras lepra.

Iha tempu ne’ebá moras lepra konsiderandu nu’udar moras perigoza ida. Tanba ne’e, sei mak hetan ida ne’e ema hadook tiha nia husi sosiedade ka soe ba hela iha ai laran ne’ebé dook husi sidade. Servisu sira Fransiskanu nian maioria hala’o iha area ka fatin sira ne’ebe rural ka fatin sira ne’ebe antes ema la tau atensaun. Alende ida ne’e, Fransiscanu sira mós hetan fiar husi igreja ruma hodi tau matan ka responsabiliza no hadi’a ka kuida igreja iha Terra Santa-Israel.

Ordem dos Frades Menores tama mai Timor-Leste liu husi Provinsia husi Fransiskana Ordem dos Frades Menores Saun Minguel Arcanjo-Indonesia iha tinan 1987, tempu ne’ebé Timor-Leste anexa ba Indonesia, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB,husu Ordem dos Frandes Menores atu hala’o mos misaun iha Timor-Leste.

Lia husuk ne’e simu ho entuziazmu tebes husi Frei Frasiskanu sira ho nune’e mak iha tinan ne’ebá nai ulun OFM provínsia Fransiskana Indonesia nian, haruka/envia kedas frei na’in tolu hodi mai hahú loke misaun Frei Fransiskanu sira nia iha Timor-Leste.

Amu Bispu Dioseze Dili fó fatin Frei sira atu hala’o misaun iha alas- Manufahi. Frei Fransiscanu nai’n rua mai uluk iha Timor- Leste : Frei André Hamma, OFM no Frei Willy Kotte, OFM. Sira na’in rua, antes atu mai hala’o misaun iha Alas, hela iha Same hodi aprende lian Tetun. Liu tiha fulan balun, Frei Stanis, OFM mai tan husi Indonesia. Depois iha Same, Padre Rafael Dos Santos( Maktoban), Pároko Parokia Same nia lori sira mai hela iha rai Dotik, tan hetan pedidu husi Sr. Tito Lopez.

Iha tempu ne’ebá Sr. Tito Lopez, nu’udar xefe do postu Administrativu Fatuberliu husu mós ba Frei Fransiskanu na’in tolu ne’ebé hela iha dotik atu bele ajuda hare no ta’u matan ba eskola iha Fatuberliu. Tanba ne’e Sr. Tito oferese ninia uma fatin Ue-Quiar atu sira bele  hela.

Tuir fali, Frei André Hamma, OFM hetan kna’ar husi Amu Bispu Dioseze Dili atu sai Amu Pàroko Parokia Nossa Senhora do Rozariu – Alas. Iha tinan 1992, Frei BonaVentura Satuan, OFM mai tan no Frei Willy Kotte, OFM, hetan kna’ar hodi kaer projetu konstrusaun konventu Frei Fransiskanu sira “iha Fatuberliu. Konventu ne’e hanaran: “Tiga Sahabat ka Tres Companheiros”.

Iha tinan 1993, Frei Yoseph Tote, OFM mai tan atu bele hamutuk ho Frei Sira iha Konvetu “tiga sahabat”. Nia mos hetan kna’ar sai Director eskola Saun Fransiscu De Asis-Fatuberliu. Iha tinan 1994, Frei Kornelis Keyrans, OFM mai iha Timor- Leste atu bele tau matan ba sarani sira iha parókia Alas. Husi tinan 1995 to’o tinan 1996, estasaun misionária Saun Fransiscu de Asis – Fatuberliu sai nu’udar kuaze parókia no Frei Andrade Hamma, OFM mós Hala’o daudaun preparasaun estasaun ne’e atu sai parókia.

Iha loron 4 fulan Outubru tinan 1996. Amu Bispu Dioseze Dili, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB, hala’o inaugurasaun ba uma – kreda Fatuberliu no legálmente konsidera  nu’udar parókia foun ho nia mahein mak Saun Fransiscu de Asis, Frei Adré Hamma, OFM nu’udar paroko no mos nu’udar Superior Dahuluk to’o tinan 1998. Iha tinan 1998, Frei Kornelis keyrans, OFM mai troka Frei André  Hamma, OFM mai kontinua fali nia kna’ar nu’udar paroko husi tinan 1999 to’o 2003.

Iha Tinan 1997, Ordem Dos Frades Menores hahú hanoin atu loke formasaun bázika ( Postulante), kandidatus ba Fransiskanu iha Timor-Leste. Hanoin ida ne’e realiza depois de tinan ida, hodi hahú formasaun bázika antes kandidatu sira sai relijiozu Fransiscanu. Fatin formasaun iha Welaluhu no sei uza hela konventu Frei sira hela ba.

Iha tinan 2007 hafoin Timor-Leste hetan nia independénsia, Ordem dos Frades Timor-Leste nakfilak an ba fundasaun ho nia mahein mak Santo António de Lisboa katak iha nia superior rasik no iha Atonomia rasik, maski nune’e hanoin iha ne’ebé sei joven no rekursu Umanu seidauk natoon atu fundasaun OFM Timor – Leste bele la’o mesak.

Tanba ne’e Ministru Jeral Ordem Dos Frades Menores nian hakotu atu Fundasaun Ordem Dos Frandes Timor-Leste sei iha responsabilidade Ordem dos Frades (OFM) Provinsia Fransiscana Saun Miguel Arcanjo – Indonesia nian. Provinsia Fransiscana Indonesia nia sei tulun area finanseira no formasaun nian. Superior Fundasaun husi Ordem Dos Frades Menores Santo António de Lisboa Timor – Leste bolu no hanaran Prezidente.

Iha loron 4 fulan Outubru tinan 2008, Amu Bispo Dom Alberto Ricardo da Silva haraik bensan ba konventu foun Frei Fransiscanu sira nian iha fatukahi-Fatuberliu. Iha tempu ne’ebá, Frei Vitor Melicias Lopez, OFM, nu’udar Ministru Provinsial ba provínsia Fransiscana Portuguesa da Ordem dos Frades Menores Santo Martires de Marrocos tempu ne’ebá nian, tuir mos serimónia inagurasaun ne’e Frei Vitor Melicias, OFM lori relíkia Santo Antonia nian ne’ebé autêntico, foti husi ruin rohan liman los Santo Antonio nian ne’ebé rai hela iha Santuariu  Santo Antonio Lisboa-Portugal.

Relíkia ne’e nu’udar presente ne’ebè oferese husi provínsia Fransiscana Potuguesa da Ordem dos Frades Menores de Santo Martires de Marrocos ba fundasaun Ordem dos Frades Menores Santo de Lisboa, Timor-Leste. To’o ohin loron, relíkia refere rai hela komunidade dos tres Kompañeirus Fatukahi-Fatuberiu.

- Advertisement -spot_img

More articles

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisement -spot_img

Latest article