METRO MANILA (14 Marsu 2026) — Filipina, nudar Prezidente ASEAN ba tinan 2026, husu ofisialmente ba Ministru Ekonómiku ASEAN sira atu transforma forsa-tarefa jeoekonómika bloku ne’e nian ba unidade ne’ebé formál liu ho naran “Grupu Jeoekonómiku ASEAN”. Proposta ne’e mai husi Departamentu Komérsiu no Indústria (DTI) Filipina nian hodi hametin pozisaun ekonómika rejiaun nian.
Iha sorumutuk foin lalais ne’e, pontu xave sira mak:
- Shield ba Reziliensia: Sekretária DTI, Ma. Cristina A. Roque, hateten katak reziliensia la’ós ona aspirasaun ida, maibé sai ona hanesan “eskudu prinsipál” ba ASEAN hodi enfrenta mudansa globál.
- Tranzisaun Krítiku: Mudansa husi Forsa-Tarefa ba Grupu Jeoekonómiku ne’e konsidera krítiku tebes hodi asegura katak ASEAN la’ós de’it “reajira” ba mudansa globál, maibé mós “navega” hamutuk ho vizaun ne’ebé naruk.
- Estratejia Koordenadu: Grupu foun ne’e iha objetivu atu implementa prosesu foti desizaun ne’ebé unifikadu no koezivu kona-ba kestaun oioin, liuliu hodi foti estratéjia koordenadu hasoru inserteza komérsiu internasionál.
- Desafiu Enerjia no Mina: Sub-sekretáriu DTI, Allan B. Gepty, fó hanoin katak Estadu-Membru 11 tenke hamutuk hodi proteje ajenda integrasaun ekonómika, liuliu ho sa’e folin mina ne’ebé kauza husi tensaun iha Médiu Oriente.
Iha sorumutuk seluk iha loron 13 Marsu, Ministru Negósiu Estranjeiru ASEAN nian mós fó sai ona Statement ida ne’ebé fó énfaze ba importánsia hametin seguransa enerjia no kadeia prodisaun rejionál hodi nune’e bele minimiza disrupsaun ba ai-han no nesesidade báziku sira.




