DILI – Timor-Leste kontinua destaka nu’udar demokrátiku iha Sudeste Aziátiku, mantein nia estatutu “Livre” iha relatóriu Liberdade iha Mundu 2025 ne’ebé foin fó sai husi Freedom House.
Ho pontuasaun agregadu 72/100, nasaun ne’e nafatin hanesan nasaun ida hosi uitoan iha rejiaun ne’ebé maka defende padraun aas sira ba direitu polítiku sira no liberdade sivil sira, maski peritu sira alerta kona-ba instituisaun sira “frájil” no presaun sira ne’ebé mosu iha imprensa.
Relatóriu 2025 nian fahe Timor-Leste nia dezempeñu iha kategoria primária rua:
Direitu Polítiku sira: 33 / 40
Liberdade Sivíl sira: 39 / 60
Estatutu Jerál: LIVRE
Enkuantu pontuasaun estavel nafatin kompara ho tinan hirak liubá, relatóriu ne’e subliña dikotomia ida: Timor-Leste sai di’ak liu iha eleisaun kompetitiva, mantein no transfere podér ho dame, maibé luta nafatin ho “defisit kapasidade” iha nia sistema judisiál no estadu direitu.

Dezenvolvimentu Xave sira iha 2024-2025
Eventu krítiku oioin influensia avaliasaun tinan ida-ne’e nian: Dezafiu Anti-Korrupsaun: Iha fulan-Abril, Parlamentu aprova mudansa legál kontroversiál ida ne’ebé permite nomeasaun ka ezonerasaun ba xefe Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) ho maioria absoluta simples. Membru opozisaun sira argumenta katak movimentu ida-ne’e hafraku estadu direitu hodi halo komisaun sai suspetivel liu ba influénsia polítika.
Liberdade Imprensa iha Presaun nia okos: Enkuantu Timor-Leste nafatin nu’udar nasaun ASEAN ne’ebé hetan klasifikasaun aas liu iha Índise Mundiál Liberdade Imprensa nian, nia klasifikasaun mundiál sa’e ba 39.º. Relatóriu nota detensaun badak hosi jornalista ida ne’ebé halo kobertura ba despeju sira iha Díli no prende ekipamentu sira, halo Prezidente José Ramos-Horta hasai deklarasaun ida hodi reafirma katak jornalista sira tenki serbisu lahó interferénsia.
Ativizmu Sosiál: Setembru 2024 haree protestu sira ne’ebé boot liu ne’ebé lidera hosi estudante sira dezde independénsia. Ema liu 2,000 tun ba estrada sira iha Dili hodi protesta planu gastu governu nian—espesifikamente sosa veíkulu luxu ba deputadu sira—no ezije atu halakon pensaun vitalisia ba funsionáriu reformadu sira.
Dalan ba oin: Demokrasia ne’ebé frajil
Freedom House subliña katak enkuantu kultura demokrátiku vibrante, paizajen polítika domina nafatin hosi “gigante sira” hosi luta ba independénsia. Konsentrasaun influénsia ida-ne’e, kombina ho setór privadu ne’ebé fraku no dependénsia maka’as ba mina no gás, kria ambiente ida “frájil”.
“Timor-Leste prova ona nia kompromisu ba urna”, relatóriu ne’e sujere, “maibé faze tuirmai hosi nia demokrasia depende hosi hametin independénsia hosi nia tribunál sira no proteje lian hosi nia sidadaun joven sira”.(FONTE STATISTA)



