
Polísia iha Kénia tiru gás lakrimojéneu hasoru manifestante sira bainhira onda foun ida hosi manifestasaun sira hale’u nasaun, maski Prezidente William Ruto nia mudansa ba planu fiskál sira ne’ebé kontroversu.
Protestu foun sira ho naran “Marxa Ema Millaun Ida” hahú iha Kinta-feira, ho manifestante sira ne’ebé husu atu taka estrada ba kapitál Nairobi. Ema seluk ameasa atu okupa Uma Estadu nian, eskritóriu prezidente nian, no rezidénsia ofisiál.
Iha movimentu surpreza ida iha loron-kuarta, Ruto hatete katak nia sei la asina proposta lei finansa nian, hodi hatete katak nia “rona ho atensaun” ba povu kenianu. Nia hasoru hela protestu sira ne’ebé maka aumenta tanba proposta lei ne’e, ho organizasaun sosiedade sivíl ida ne’ebé hatete katak pelumenus ema na’in 23 mate iha konfrontu sira.
Maibé to’o agora nia movimentu la konsege hamate manifestasaun sira. Forsa seguransa sira monta ona barreira sira iha dalan sira ne’ebé lori ba Uma Estadu nian enkuantu parte sira seluk hosi sidade kapitál hetan fortifikasaun ho prezensa polísia maka’as.
“Ida-ne’e liu fali kona-ba proposta lei finansa nian agora,” Maria, manifestante kenianu ida hosi Nairobi hatete ba CNN.
“(Sira) oho ita nu’udar joven sira ba saida? Ami mai ho dame,” nia hatutan.
Maski konsidera hanesan ‘marxa ema millaun nian’, partisipasaun notavelmente ki’ik liu iha distritu negósiu sentrál Nairobi nian, ekipa CNN ida observa. Prezensa seguransa maka’as iha sidade laran halo ema lubun ida labele forma ho polísia hakilar ba manifestante sira atu “fila ba uma” iha lian Swahili.
Saida maka manifestante sira ne’ebé maka maioria joven sira agora hakarak la hanesan. Ema balun husu ba Prezidente Ruto atu rezigna-an tanba la konsege retira proposta lei ne’ebé la popular antes liu hodi salva moris sira ne’ebé lakon.
Ema seluk buka hela justisa ba manifestante sira ne’ebé mate ona no ezije atu bolu fali deputadu sira ne’ebé vota hodi apoia proposta lei finansa nian.
“Ha’u hakarak sira atu rona ha’u,” manifestante seluk hatete ba CNN.
Grupu síviku sira hanesan Sosiedade Direitu Kénia nian husu atu hasai inspetór jerál polísia Kénia nian no komandante polísia rejionál Nairobi nian hafoin ofisiál sira hetan akuzasaun katak tiru mate manifestante sira.
Kénia, ekonomia dominante Áfrika Leste nian, luta hasoru kustu moris ne’ebé aumenta ne’ebé halo folin ai-han no merkadoria sira seluk sa’e maka’as. Nasaun ne’e mós deve dolar biliaun barak iha dívida estranjeiru no lokál, gasta parte boot ida hosi nia reseita hodi selu fali nia kredór sira.
“Ha’u la’ós atu prezide nasaun ida ne’ebé bankrota, ha’u la’ós atu prezide nasaun ida ne’ebé iha susar dívida nia laran,” Prezidente Ruto hateten iha fulan kotuk bainhira defende ninia planu sira.
Fundu Monetáriu Internasionál (FMI) espresa preokupasaun kona-ba “falta signifikativu” iha “kolesaun reseita fiskál” Kénia nian enkuantu husu ba nia governu atu konsidera medida sira hodi hasa’e nia rendimentu sira hodi hamenus empréstimu.
Proposta lei ne’e propoin impostu sira ba produtu sira ne’ebé produz iha fatin lokál, hanesan fralda no toalla sanitária sira, inklui impostu sira ba veíkulu motorizadu sira, no taxa transferénsia osan móvel nian, entre sira seluk.
Iha semana kotuk, Ruto hapara impostu sira-ne’e balun, maibé ema kenianu sira hirus nafatin, no husu atu proposta lei ne’e hasai kompletamente.
Ajénsia avaliasaun finanseira internasionál Moody’s fó avizu katak halakon proposta lei ne’e “sei kria falta reseita nian” iha orsamentasaun Kénia nian. Ruto fó avizu kona-ba hamenus gastu sira iha finansiamentu governu nian se medida fiskál sira ne’e retira.
Ruto nia lideransa agora hetan teste hanesan uluk. Ninia abilidade atu la’o iha períodu distúrbiu ida-ne’e sei sai krítiku la’ós de’it ba ninia sobrevivénsia polítika maibé mós ba estabilidade Kénia nian.
Protestu sira ne’ebé la’o daudaun sujere katak inversaun polítika sira de’it bele la sufisiente. Analista Herman Manyora, dosente ida iha Universidade Nairobi nian, hatete ba CNN katak Prezidente karik presiza envolve iha reforma sira ne’ebé substansiál liu hodi restaura fiar iha nia administrasaun.
“Dalan ba oin maka prezidente tenke la’o liu uitoan duké nia halo agora atu nune’e bele hetan vontade di’ak hosi povu,” Manyora hatete. “Nia presiza halo reorganizasaun ba nia gabinete no asesór ekonómiku sira ne’ebé sei haruka sinál ida ne’ebé sei kria vontade di’ak ne’ebé presiza. Iha pontu ne’ebá, konversa ida ne’ebé lidera hosi governu bele akontese.”
Ruto, ne’ebé nia sa’e ba prezidénsia hetan impulsu maka’as hosi votante foin-sa’e sira hatete iha nia diskursu hodi retira proposta lei finansa nian katak nia hein atu envolve ho foin-sa’e sira iha nasaun hodi rona sira nia ideia no proposta sira kona-ba oinsá rezolve dezafiu ekonómiku nasaun nian. Maibé ida-ne’e sei la sai fásil, Manyora hatete.
“Sira (joven sira) sente hetan traisaun. Ne’e maka maka hamosu revolta ida-ne’e.”