Jakarta, 8 Setembru 2025 — Iha movimentu dramátiku no inesperadu, Prezidente Prabowo Subianto troka ona Sri Mulyani Indrawati—ida husi ministru Finansas Indonézia nian ne’ebé respeitadu liu no serbisu kleur ona—ho ekonomista Purbaya Yudhi Sadewa. Mudansa ne’e fó sai hanesan parte ida hosi reorganizasaun gabinete nian ne’ebé luan liu iha tempu ne’ebé protestu sira ne’ebé aumenta iha nasaun tomak.
Sri Mulyani, koñesidu ba nia jestaun fiskál ne’ebé prudente no lideransa krize nian—inklui orienta Indonézia liuhosi krize finanseira globál no pandemia COVID-19—servisu iha prezidente na’in tolu nia okos. Ninia saída hamosu preokupasaun entre investidór sira, hodi hamosu tun 1.3% iha Índise Kompostu Jakarta nian.
Ninia remosaun koinside ho aumentu hosi hirus públiku nian kona-ba persesaun exsesu sira governu nian, liuliu subsídiu sira ba uma ne’ebé luxuozu hosi deputadu sira, iha tempu ne’ebé kustu moris nian sa’e maka’as. Protestu sira sai violentu, ho Sri Mulyani nia rezidénsia pesoál ne’ebé hetan na’ok durante distúrbiu sira.

Hakat ba nia knaar, Purbaya Yudhi Sadewa simu pose iha loron 8 fulan-Setembru. Antes ne’e xefe ba Korporasaun Seguru Depózitu Indonézia nian, nia promete ona atu mantein dixiplina fiskál—kaer metin ba limite défisit PIB 3%—enkuantu mós estimula kreximentu ekonómiku. Nia hatete katak atinji Prabowo nia alvu kreximentu ambisiozu 8% maka “la’ós imposivel”, no subliña kolaborasaun ho banku sentrál hodi hamenus likidez finanseira no hasa’e gastu sira.
Maibé, analista sira fó avizu katak Purbaya nia perfil ne’ebé ki’ik liu no persesaun fleksibilidade bele fó sinál ba mudansa ida ba polítika fiskál sira ne’ebé ladún di’ak, ne’ebé bele estraga kredibilidade ne’ebé maka manan ho susar kleur ona. “Nia hanoin sira kona-ba polítika ekonómika la klaru, maibé risku xave maka nia hatudu katak nia kumpri liu ho Prezidente nia hakarak sira,” nota Jason Tuvey, vise-xefe ekonomista iha Capital Economics.
Reorganizasaun ida-ne’e la para ho ministériu finansas. Ida-ne’e envolve mudansa lima iha gabinete, inklui disolve ministru koordenadór ba polítika no seguransa no kria Ministériu foun Hajj no Umrah nian. Movimentu sira-ne’e ema barak haree hanesan resposta ida ba distúrbiu públiku no tentativa ida atu konsolida kontrolu polítiku.
Tanba saida maka ida-ne’e importante:
Kredibilidade fiskál iha risku: Sri Mulyani enkarna estabilidade finanseira; nia saída hamosu alarme kona-ba Indonézia nia trajetória fiskál.
Sentimentu investidór nian la hakmatek: Merkadu sira reajen ho negativu, reflete tauk ba mudansa polítika sira ne’ebé maka prevene reforma estruturál sira ne’ebé luan liu.
Populasaun iha presaun nia okos: Indignasaun públiku nian kona-ba dezigualdade no uza sala gastu governu nian kontinua buras, hodi ezije ajustamentu polítika sira ne’ebé responsivu.
Fó hatene mai ha’u se ita-boot hakarak artigu ida-ne’e atu uza fali ba formatu oioin—hanesan komunikadu imprensa, boletin, ka esplikadór badak ho pontu sira.



