Semana ida de’it hafoin atake sira hosi EUA no Israel hasoru Iraun, no ho funu ne’ebé sei la’o hela, folin mina-rai nian sa’e maka’as, to’o liu $100 ba barríl ida hosi mina-rai brutu Brent, valór aas liu iha kuaze tinan haat nia laran.
Atake sira ne’ebé hala’o daudaun iha rejiaun virtualmente paraliza ona ró sira iha Estreitu Ormuz nian, ne’ebé liu hosi kuartu ida hosi komérsiu marítimu petróleu nian iha mundu liu. Aleinde ne’e, Israel ataka depózitu petróleu iranianu sira iha findesemana liubá, aumenta inserteza iha komérsiu petróleu nasaun nian.
Dadus ne’ebé halibur hosi Visual Capitalist hatudu katak Xina maka kompradór boot liu hosi petróleu Iraun nian, ne’ebé reprezenta besik 91% hosi esportasaun petróleu nasaun nian iha tinan 2024. Síria sai hanesan segundu ho 3,3%, tuir hosi Emiradu Árabe Unidu ho 2%. Venezuela reprezenta 1.2% hosi esportasaun petróleu Iraun nian, enkuantu Irake, Turkia, Malázia, no Oman ida-idak reprezenta menus hosi 1%.

Iraun hasoru ona sansaun internasionál sira iha dékada oioin, inklui hosi EUA, maibé sira-ne’e habelar iha 2018, 2019, no 2020 durante Donald Trump nia mandatu dahuluk. Ida-ne’e halo Iraun ho númeru limitadu hosi nasaun sira ne’ebé maka hakarak no bele halo komérsiu ho nia, maski sai hanesan produtór petróleu ida ne’ebé boot liu iha mundu.
Ministru Finansa sira G7 nian hasoru malu ohin hodi ko’alia kona-ba posibilidade libertasaun konjunta hosi rezerva estratéjiku sira petróleu nian hodi tenta hamenus efeitu sira hosi konflitu iha folin petróleu nian.
Nasaun membru sira hosi Ajénsia Enerjia Internasionál (ne’ebé inklui EUA, Reinu Unidu, Fransa, Alemaña, no Japaun) iha obrigasaun atu rai rezerva mina-rai nian ne’ebé ekivalente ba pelumenus loron 90 hosi importasaun líkidu, maibé mina-rai bele hasai hosi rezerva sira-ne’e karik fornesimentu hetan perturbasaun maka’as.(FONTE STATISA)




